Priprema za školu

LOGOPEDSKA PRIPREMA ZA ŠKOLU

Polazak u školu  velik je  događaj za dijete i cijelu obitelj.To je i prvi veliki korak u kojem se potvrđuje sav trud, pažnja i ljubav koji su do tog trenutka uloženi u razvoj i odgoj djeteta. Prva je provjera djetetovih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih i drugih sposobnosti.Zato je jako važno posvetiti pozornost pripremi djeteta za školu.

Djeca brzo i lako uče kroz igru, pjesmice, slikovne materijale i priče, stoga su pripreme za osnovnu školu bazirane na tom principu rada.

U dobi između 4. i 5. godine dijete osvješćuje razliku između slova, smjera pisanja s lijeva na desno i odozgo-dolje, glasovnu strukturu riječi, prepoznaje rimu i percipira prvi i posljednji glas u riječima. Između 6. i 7. godine dijete razvija glasovnu i slogovnu analizu i sintezu.
U dobi 5,5 do 6. godina testiranjem djeteta dobiva se jasna slika stanja predintelektualnih funkcija koji su pokazatelj djetetovih mogućnosti (percepcija inicijalnog i finalnog glasa u riječima, glasovna i slogovna analiza i sinteza…). Usvajanje vještine čitanja i pisanja najvažniji je zadatak djeteta u početnom školovanju i savladavanje tog zadatka otvara mu put za kasnije učenje. Predčitalačke vještine su preduvjet razvoju čitalačkih vještina, one mogu biti jasan pokazatelj eventualnih teškoća u čitanju u školi.

Testiranjem predškolskog djeteta dobiva se uvid u njegovu spremnost svladavanja izazova prvih školskih dana. Testiranje obuhvaća ispitivanje grafomotoričkog razvoja djeteta i njegovu zrelost obzirom na kronološku dob, percepciju inicijalnog i finalnog glasa u riječima, ispitivanje slogovne (npr. me-do=medo) i glasovne (npr. n-o-s=nos) analize i sinteze. Ranom dijagnostikom teškoća moguće je različitim metodama pomoću materijala i sadržaja prilagođenih djetetovom uzrastu razviti te vještine.

Zašto je bitna priprema za školu?

Iako djeca čitanje i pisanje usvajaju po polasku u školu, u predškolskom periodu se razvijaju neke vještine koje utječu na taj proces:

  • Slušna pažnja
  • Vizualna percepcija
  • Vizualna i slušno-govorna memorija
  • Sukcesivne funkcije(praćenje slijeda u vremenu i prostoru)
  • Vizualno-motorna i slušno-motorna koordinacija
  • Prostorna orijentacija
  • Grafomotorika
  • Jezična kompetencija

Upravo kroz praćenje usvajanja ovih vještina možemo preduhitriti kasnije teškoće.Dijete prije dolaska u prvi razred mora svladati sve predčitalačke vještine, jer su one nužan preduvjet za stjecanje čitalačkih vještina.Vještine ovladavanja slogovima,rimom i glasovima odnosno fonološka svjesnost su najbolji pokazatelj uspjeha u počecima usvajanja čitanja i pisanja.“Dijete u početku školovanja uči čitati,kasnije čita da bi učilo.“ Iza 7.godine dijete je sposobno dodavanjem,oduzimanjem i premještanjem glasova u riječima graditi nove riječi.  Većina djece te vještine usvaja bez teškoća. Ako se roditelj svakodnevno “bavi“ djetetom: ako s njim aktivno razgovara, čita mu , upozorava ga na cilj i važnost čitanja i pisanja, proširuje njegov rječnik i daje mu dovoljno prilika da i samo isprobava vještine pričanja, prepričavanja, rukovanja knjigom, bilježnicom, pisaćim priborom dijete će biti dobro pripremljeno za učenje čitanja i pisanja u školi. Jako su važne govorničke vještine djeteta: razumijevanje smisla rečenica, uočavanje da se rečenica sastoji od riječi, da rečenica ima značenje, da priča ima početak, sredinu i kraj. Prije polaska u školu bilo bi dobro kad bi dijete znalo kako se drži knjiga, da tekst ide slijeva nadesno i odozgo nadolje, znati okretati listove, da se tekst-priča sastoji od rečenica, rečenice od riječi, a riječi od glasova. Svako dijete razvija se svojim tempom, tako da je vrlo važno da roditelji prate interese i potrebe svoga djeteta. Važnu ulogu u pripremi djece za školu imaju vrtići u kojima djeca stječu određene navike, usvajaju vještine i obveze i uče se ponašanju u grupi vršnjaka.

Kako mogu prepoznati teškoće?

Već u vrtiću(godina pred školu) možemo prepoznati djecu koja potencijalno mogu razviti teškoće čitanja i pisanja. Takva djeca obično teško razlikuju glasove(S-Š, Š-Ž, S-Z…), ne uočavaju početni i/ili završni glas u riječima, teško povezuju glasove u riječi(M-I-Š = miš), imaju teškoća u praćenju slijeda(u zadatcima crtanja likova u slijedu), lošije crtaju u odnosu na svoje vršnjake, zrcalno pišu slova ili imaju teškoća u zapamćivanju oblika slova, imaju lošu slušno-govornu memoriju(pamćenje pjesmica), manji opseg vokabulara, jednostavnu strukturu rečenice…

Što napraviti?

  • razgovarajte sa djetetom, potičite ga da opisuje događaj, sliku, doživljaj
  • slušajte ga dok Vam priča, zainteresirajte se za to, dajte važnost njegovom razmišljanju, doživljajima i problemima
  • odgovarajte na njegova pitanja, ako ne možete odmah, kažite mu kad i držite se dogovora
  • kad nešto ne znate potražite u knjizi, enciklopediji i sl.
  • učite ga svojim modelom da je knjiga prijatelj i da je intelektualan rad vrijedan rad
  • pođite zajedno u čitaonicu, knjižnicu, čitajte zajedno
  • dozvolite svom djetetu da se samo pere, oblači i svlači, te da ima slobodu izražavanja svojih potreba, želja i misli
  • ako je nešto trenutno neispunjivo, učite ga pregovarati oko zadovoljavanja potreba i želja, čekati na red, čekati vrijeme kad dolazi taj događaj, te da ne možemo imati sve i odmah u životu
  • učite ga da je normalno ako ponekad pobijedimo, a ponekad ne, te da svatko od nas ima sposobnosti za neko područje, a za neko ne (netko lijepo slika, ali ne može brzo trčati i sl.)
  • učite ga prostorne relacije kroz igru: lijevo, desno, gore, dolje, iznad, ispod, u, na i to u prostoru, na papiru i na svom ili tijelu druge osobe
  • ako želi neka vježba mišiće šake (fina motorika) aktivnostima kroz crtanje, slikanje, izrađivanjem od glinamola, plastelina i sl.
  • ako želi pokažite mu slova i brojke, ako ne radije slikajte, modelirajte i radite zajedno
  • igrajte se igara s pravilima, npr. domino, memory, «Čovječe ne ljuti se» i sl. poštujući pravila
  • igrajte se igara koje stimuliraju razvoj namjernog zapamćivanja npr. igra ponavljanja niza brojeva (unaprijed i unatrag), igra pamćenja predmeta na stolu, pitalice i zagonetke
  • pričajte o pojavama u prirodi u godišnjim dobima, proučavajte zajedno što se događa
  • proučavajte zajedno sat i kalendar
  • zajedno izaberite mjesto u Vašem domu gdje će biti stalno radno mjesto i stol Vašeg školarca, zajedno pođite kupiti sve što je potrebno za školu i dajte svemu tome potrebnu važnost

 

 

ŠTO BI BILO POŽELJNO DA DIJETE PRED POLAZAK U ŠKOLU ZNA ILI MOŽE?

”Bilo

  • Posjeduje fleksibilnost šake i prstiju, pravilno drži olovku, linija mu je jasna, adekvatnog pritiska
  • Po uzorku zna povlačiti linije od crte do crte, od točke do točke , ravne kružne i valovite linije
  • Precrtati likove: krug, trokut, kvadrat romb
  • Pisati svoje ime velikim tiskanim slovima

Bilo

“Razumije prostorne odnose: gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad
Usvojilo je: orijentaciju na:
– tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko)
– u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo, zna odrediti smjer kretanja)
– na papiru (što je na desnoj strani papira, a što na lijevoj)

Bilo

“Razumije prostorne odnose: gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad
Usvojilo je: orijentaciju na:
– tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko)
– u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo, zna odrediti smjer kretanja)
– na papiru (što je na desnoj strani papira, a što na lijevoj)

Bilo

“Razumije prostorne odnose: gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad
Usvojilo je: orijentaciju na:
– tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko)
– u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo, zna odrediti smjer kretanja)
– na papiru (što je na desnoj strani papira, a što na lijevoj)

Bilo

“Razumije prostorne odnose: gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad
Usvojilo je: orijentaciju na:
– tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko)
– u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo, zna odrediti smjer kretanja)
– na papiru (što je na desnoj strani papira, a što na lijevoj)

Bilo

“Razumije prostorne odnose: gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad
Usvojilo je: orijentaciju na:
– tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko)
– u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo, zna odrediti smjer kretanja)
– na papiru (što je na desnoj strani papira, a što na lijevoj)

Bilo

“Razumije prostorne odnose: gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad
Usvojilo je: orijentaciju na:
– tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko)
– u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo, zna odrediti smjer kretanja)
– na papiru (što je na desnoj strani papira, a što na lijevoj)

Bilo

“Razumije prostorne odnose: gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad
Usvojilo je: orijentaciju na:
– tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko)
– u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo, zna odrediti smjer kretanja)
– na papiru (što je na desnoj strani papira, a što na lijevoj)

PODRUČJE

BILO BI DOBRO DA DIJETE ZNA…

GRAFOMOTORIKA

  • Posjeduje fleksibilnost šake i prstiju, pravilno drži olovku, linija mu je jasna, adekvatnog pritiska
  • Po uzorku zna povlačiti linije od crte do crte, od točke do točke , ravne kružne i valovite linije
    • Precrtati likove: krug, trokut, kvadrat romb
    • Pisati svoje ime velikim tiskanim slovima

PROSTORNI ODNOSI

  • Razumije prostorne odnose: gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad
    Usvojilo je: orijentaciju na:
    – tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko)
    – u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo, zna odrediti smjer kretanja)
    – na papiru (što je na desnoj strani papira, a što na lijevoj)

 

VREMENSKI ODNOSI

  • Razumije vremenske odnose: prije, poslije, jutro, podne, večer, prije podne, poslije podne
    • Poželjno je da poznaje dane u tjednu, jučer-danas-sutra

MATEMATIČKE VJEŠTINE

  • Broji  do 20, brojanje s prekidom, unatrag 10-0
  • Snalazi se u pojmovima više, manje, oduzmi, dodaj
  • Razumije pojam skupa:
    što sve spada u neki skup, a što ne (klasifikacije po obliku, veličini, težini, boji)
    – uspoređuje dva skupa (gdje ima više, a gdje manje)
    – zna da se dodavanjem skup povećava, a oduzimanjem smanjuje
  • U skupu od 10 elemenata zna rezultat dodavanja za jedan i oduzimanja za jedan uz pokazivanje
    • Povezuje brojku uz količinu (npr. brojka 9=9 elemenata)
    • Mjereći može usporediti koji su predmeti duži, veći, širi

GOVOR I JEZIK

  • Pravilno izgovara sve glasove
  • Pravilno se gramatički izražava (koristi množinu, jedninu, zamjenice, govori pravilno u rodu i padežu)
  • Zna verbalno definirati jednostavne pojmove (npr. što je stolica? U definiciji spominje čemu stolica služi, kakvog je oblika, od čega je napravljena i sl.)
  • Zna verbalno iskazati po čemu su neke stvari, bića, pojave slični, a po čemu su različiti
  • Zna prepričati kraći događaj ili priču u pravilnom slijedu: uvod, tijek, završetak

 

 

 

PREDČITALAČKE VJEŠTINE

  • Može rastaviti poznate riječi na slogove
  • Prepoznaje i imenuje s kojim glasom počinje i s kojim glasom završava riječ
    • Zna imenovati riječi na zadani glas (igra “na slovo na slovo)
    • Zna prepoznati da li je zadani glas na početku riječi, na kraju ili u sredini
      • Zna rastaviti jednostavne riječi na glasove
      • Od pojedinih glasova zna sastaviti jednostavnu riječ (npr. M-A-M-A, O-K-O i sl.)
      • Prepoznaje simbole slova i brojki

KONCENTRACIJA

 

  • Na zadatku se može zadržati 15-20 minuta, dok trajanje igre može biti i 60 minuta uz kratke otklone pažnje

OPĆI POJMOVI O SEBI I DRUGO

  • Zna ime i prezime,adresu i mjesto stanovanja,imena i zanimanja ukućana,svoju dob,boje-prepoznaje i imenuje,prepoznaje okuse(kiselo,slatko,slano,gorko),vruće/hladno/mlako,članovi obitelji:majka/otac/baka/djed/brat/sestra…

 

Kako smo ranije naveli važno je da dijete postane svjesno kako se riječi sastoje od glasova i da nauči razlikovati te analizirati glasove, tj. potrebna je dobro razvijena fonološka svjesnost. To uključuje sposobnost prepoznavanja, izdvajanja i međusobnog uspoređivanja glasova, rastavljanja riječi na glasove i povezivanja izgovorenih glasova u riječ. Drugim riječima, osnovni je cilj poučiti dijete da manipulira glasovima. Dijete sada uči odvajati riječ koja se sastoji o određenog broja glasova, od onoga što ta riječ označava (npr. od predmeta). Dijete koje je toga svjesno, odgovorit će da je riječ ˝olovka˝ duža od riječi ˝vlak˝, iako je vlak kao predmet mnogo veći od olovke. Fonološka svjesnost ne razvija se spontano, trebamo je u djeteta predškolske dobi ciljano razvijati kroz igru.

 

OVO SU NEKE IGRE ZA RAZVOJ FONOLOŠKE SVJESNOSTI

 

 

TRAGAČI

Uz slikovnicu ili vani u šetnji, tragamo za riječima koje počinju na određeni glas (u početku izaberite glasove koji su slušno uočljiviji koji se po potrebi mogu produžiti i naglasiti npr. sssok, rrrrrriba, ššššuma i sl.), poslije proširujemo igru na način da tražimo glas kojim riječ završava…

U TRGOVINI

Djeca vole kupovati u zamišljenoj trgovini. Organizirajte igrokaz, tako da je dijete kupac koji treba kupiti predmete koji počinju određenim glasom.

 

GLASOVNA SLIKOVNICA

Za ovu igru poslužit će vam reklamni prospekti i stare novine. Glasovna slikovnica izrađuje se postupno,. Na svakom listu papira u kutu napišemo veliko tiskano slovo abecede, izrezujte zajedno slike iz kataloga i lijepite ih na listove na odgovarajući početni glas.

 

 

GDJE JE GLAS?

Nacrtajte na papiru pravokutnik i podijelite ga na tri dijela, trebat će vam i jedna figurica ili žeton. Izgovarajte pojedine riječi u kojima se zadani glas javlja na različitim pozicijama u riječi (na početku, u sredini, na kraju). Ovisno na kojem se mjestu glas nalazi dijete stavlja figuricu na lokomotivu, prvi ili zadnji vagon.

SMISLI RIJEČ

Kažemo djetetu da smisli riječ koja počinje (završava) istim glasom kao i riječ koju predložimo.

 

DOVRŠI RIJEČ

Djetetu kažemo da pogodi riječ koju želimo izgovoriti npr.  ˝Ma…˝ (maska). Navodimo ga da se prisjeti što više riječi na zadani slog ili kažemo djetetu da ćemo mi izgovarati početak riječi, a ono kraj (me-do, ko-koš itd).

PLJEŠĆIMO SLOGOVE

Izgovaramo riječ s različitim brojem slogova, a dijete treba ponoviti riječ uz pljeskanje po slogovima. Pljeskati je potrebno toliko puta koliko je slogova u zadanoj riječi.

TKO U KOJOJ KUĆICI ŽIVI?

Nacrtamo na papiru velike kućice s različitim brojem prozora i bez vrata; kućicu s jednim , dva i tri prozora. Dijete razvrstava kartice sa slikama prema broju slogova u riječima.

GRADIMO KUĆICU

Predložimo djetetu da od sličica ˝ciglica˝izgradi kućicu, uz uvjet da se za izgradnju smiju koristiti samo riječi u kojima je prisutan zadani glas.

PROČITAJ RIJEČ

Jedan igrač slaže nekoliko kartica sa slikama u nizu tako da se od prvih glasova u nizovima tih sličica može složiti nova riječ.

 

Na kraju treba istaknuti kako dijete koje je spremno za početak školovanja ima pozitivan stav prema školi i raduje se tome kao dokazu svoje odraslosti i zrelosti. Ovaj stav treba podržavati jer olakšava učenje i prihvaćanje obveza te svladavanje poteškoća stoga, dragi roditelji, na vrijeme pripremite dijete za promjene u njegovom životu koje će se dogoditi kada krene u školu. Uživajte u vremenu provedenom sa svojim djetetom kroz pripreme za školu i sretno!

 

PRIPREMILI :   Aninka Mateljak, prof. logoped-mentor

Nikolina Kaleb, prof. logoped

Ante Ujdur, prof. logoped